| Program:

Najljepši gradovi, dvorci i nacionalni parkovi

| Trajanje putovanja:

15 dana

| Jezici:

hrvatski i engleski uz simultano prevođenje

| Period putovanja:

od 5. do 9. mjeseca svake godine

| Minimalan broj putnika u grupi:

4
| Maksimalan broj putnika u grupi:

6

| Cover:

Motiv iz Nacionalnog parka Ķemeri, Republika Latvija

| Fotografija:

 © Thomas Andy Branson

| Napomena:

Galeriju fotografija iz Litve možete pogledati na sljedećoj poveznici, iz Latvije na sljedećoj poveznici, a iz Estonije na sljedećoj poveznici.

Republika Litva je država u sjeveroistočnoj Europi, na obali Baltičkoga mora. Na sjeveru graniči s Latvijom (duljina granice 588 [km]), na istoku s Bjelorusijom (680 [km]), na jugu s Poljskom (91 [km]), a na jugozapadu s Rusijom (Kalinjingradska oblast; 227 [km]). Duljina obale Baltičkoga mora iznosi 90 [km]. Obuhvaća 65.300 [km²].

Litva je pretežito ravničarska zemlja, smještena na zapadnome rubu Istočnoeuropske nizine, u porječju srednjeg i donjega toka rijeke Njemen (litavski Nemunas). Reljefni oblici – morenske uzvisine, ledenjačka jezera, tresetišta – nastali su uglavnom radom pleistocenskih ledenjaka. U srednjem dijelu zemlje nalazi se nisko položena (35 do 90 [m] nadmorske visine), mjestimice močvarna, Srednjolitavska nizina (Vidurio Lietuvos žemuma), koja prema jugozapadu prelazi u široku dolinu Njemena. Jugoistočno i istočno od nizine pruža se Baltičko pobrđe (Baltijos aukštumos) – niz morenskih brežuljaka između kojih se nalaze mnogobrojna mala ledenjačka jezera i tresetišta. Na krajnjem jugoistoku nalazi se pješčana ravnica, a na istoku su ogranci bjeloruskoga morenskog pobrđa – uzvisina Medininkų aukštuma s najvišim vrhom Litve (Aukštojas, 294 [m]) i uzvisina Švenčionių aukštuma. Prema zapadu, na Srednjolitavsku nizinu nastavlja se morenska uzvisina Žemaičių aukštuma (do 234 [m]), koja prelazi u 15 do 20 [km] široku priobalnu nizinu. Obala Baltičkoga mora niska je i pješčana, mjestimice s dinama. Ispred južnoga dijela obale pruža se uzak, oko 100 [km] dug pješčani prud (Kuršių nerija) koji odvaja Kurski zaljev (Kuršių marios) od otvorenoga Baltičkoga mora.

Klima Litve pod jakim je utjecajem zračnih masa s Atlantskog oceana te euroazijskih kontinentalnih zračnih masa. Utjecaj Baltičkoga mora ograničen je na uski priobalni pojas. Prema unutrašnjosti ljeta su sve toplija, a zime hladnije. Srednje mjesečne temperature zraka kreću se na obali od –3°C u siječnju do 16,5°C u srpnju, a u istočnom dijelu unutrašnjosti od –6°C u siječnju (Ignalina) do 18,1°C u srpnju (Vilnius). Količina oborina smanjuje se od priobalja (Klaipėda 770 [mm], uzvisina Žemaičių aukštuma 930 [mm]) prema unutrašnjosti (Kaunas 625 [mm], Vilnius 520 [mm]); oko 75% oborina padne u obliku kiše. Vegetacijsko razdoblje traje od 169 dana na istoku do 202 dana na zapadu zemlje.

Gusta i ravnomjerno razvijena riječna mreža pripada slijevu Baltičkoga mora. Budući da protječu nizinskim područjem, rijeke teku sporo, s mnogo meandara. Najdulja je rijeka Njemen (litavski Nemunas, njemački Memel, ukupno 937 [km], u Litvi 475 [km]) s pritocima Merkys, Neris (510 [km], 234 [km] u Litvi) i dr. Rijeke su zaleđene do 3 mjeseca godišnje. Od približno 3000 jezera (2585 veće ih je od 0,5 [ha]) pretežito ledenjačkoga podrijetla najveće je jezero Drūkšiai (44,8 [km²]). Najviše ih je na istoku zemlje, u Baltičkome pobrđu, gdje su i mnogobrojne močvare i tresetišta. Pod šumom je 31,3% teritorija; prevladavaju četinjače. U nizinskom i močvarnome području prevladavaju listopadne šume (breza, joha, topola).

Republika Latvija je država u sjeveroistočnoj Europi, na obali Baltičkoga mora, između Estonije na sjeveru (duljina granice 339 [km]), Rusije na istoku (217 [km]), Bjelorusije na jugoistoku (171 [km]) i Litve na jugu (588 [km]). Pruža se u duljini od 267 [km] u smjeru sjever–jug, a 445 [km] u smjeru istok–zapad. Obuhvaća 64.594 [km²].

Latvija leži u zapadnome dijelu Istočnoeuropske nizine. Osnovna su obilježja reljefa u unutrašnjosti izmjena nizina i morenskih uzvisina. Oko 57% površine zemlje niže je od 100 [m], a samo 2,5% izdiže se iznad 200 [m] nadmorske visine. Reljef je uglavnom oblikovan pleistocenskom glacijacijom. Devonske pješčenjake, od kojih je Latvija pretežno građena, prekrivaju pleistocenski morenski i pješčani nanosi. Uz obalu Baltičkoga mora, iza pojasa dina visine do 40 [m], pruža se nizina širine 2 do 50 [km]. U središnjem dijelu zemlje, između Riškoga zaljeva i granice s Litvom, proteže se plodna Srednjolatvijska ravnica s nizinom Zemgale. Zapadno od nje pruža se morenska uzvisina koju nizina Kursa s dolinom rijeke Vente dijeli na zapadni (Rietumkursa; visina do 189 [m]) i istočni dio (Austrumkursa; do 153 [m]). Istočno i sjeveroistočno od Srednjolatvijske ravnice niz je morenskih uzvišenja od kojih se ističu uzvisina Vidzeme s najvišim vrhom Latvije (Gaiziņkalns, 312 [m]) u središnjem i uzvisina Latgale (Lielais Liepukalns, 289 [m]) u jugoistočnome dijelu zemlje. Između tih dviju uzvisina pruža se Istočnolatvijska ravnica s Lubānskom nizinom, ispresijecana mnogim jezerima i močvarama. Obala Baltičkoga mora s Riškim zaljevom niska je, pješčana i slabo razvedena; južno od Ventspilsa mjestimice je strma.

Klima je umjereno kontinentalna (odnosno vlažna snježnošumska ili borealna klima s toplim ljetom), pod jakim utjecajem atlantskih zračnih masa koje ublažavaju klimu, osobito priobalnoga dijela zemlje. Srednja siječanjska temperatura zraka kreće se od –2,6°C na zapadu (Liepāja) do –6,6°C na istoku (Daugavpils), a srednja srpanjska od 16,8 °C (Liepāja) do 17,6°C (Daugavpils). Godišnja količina oborina iznosi 550 do 600 [mm] u priobalju i u nizinama, a 700 do 800 [mm] na uzvišenjima. Latvija ima tek 30 do 40 sunčanih dana u godini.

Gusta riječna mreža razvijena je ravnomjerno. Sve rijeke pripadaju slijevu Baltičkoga mora. Glavne su Zapadna Dvina (Daugava; 352 [km] u Latviji), Gauja (452 [km], najdulja u zemlji), Lielupe i Venta. Najviši im je vodostaj u proljeće, a najniži zimi. Glavninu od približno 3000 pretežno ledenjačkih jezera čine mala i plitka jezera; najveće je jezero Lubāns (80,7 [km²]), a najdublje Drīdzis (65,1 [m]). Najviše ih je na jugoistoku zemlje (oko 40%) i u priobalnoj nizini. Unutarnje vode obuhvaćaju 2367 [km²] ili 3,7% površine. Šume prekrivaju 48,2% površine zemlje (2021); prevladavaju četinjače (bor, smreka), a raširena je i breza. Močvare obuhvaćaju 3,3% (u močvarnim područjima rastu breza i joha), a obrađeno je 35,4% površine Latvije.

Republika Estonija je država u sjeveroistočnoj Europi, na obali Baltičkog mora. Leži na poluotoku između Riškog i Finskoga zaljeva; obuhvaća 45.227 [km²], od kojih 9% otpada na otoke. Na jugu graniči s Latvijom (339 [km]), a na istoku s Rusijom (294 [km]). Od 1521 otoka najveći su Saaremaa (2671 [km²]), Hiiumaa (989 [km²]), Muhu (198 [km²]) i Vormsi.

Estonija leži u sjeverozapadnom dijelu Istočnoeuropske nizine. Obuhvaća valovitu ravnicu, prosječne visine 50 [m], koja je uglavnom oblikovana za pleistocenoga ledenog doba. Cijela je zemlja prekrivena glacijalnim naslagama, koje su najdeblje na jugu (do 200 [m]). Sjeverni dio Estonije niska je močvarna zaravan s najvišim isponom 166 [m] u uzvisini Pandivere. Građen od ordovicijskih vapnenaca, prekriven je tanjim nanosima glacijalnih rijeka koje su nastale za otapanja ledenjaka. Južni je dio zemlje valovit kraj (srednja visina 100 [m]) s morenskim uzvisinama Sakala (do 145 [m]), Otepää (do 217 [m]) i Haanja, koja s 318 [m] visokim vrhom (Suur Munamägi) čini najviši ispon zemlje. U središnjem dijelu, u području devonskih crvenih pješčenjaka, od zaljeva Pärnu preko jezera Võrtsjärva do Čudskoga jezera pruža se 20 do 50 [m] visoka srednjoestonska nizina. Znatan je dio zemlje, osobito na sjeveru, prekriven kvartarnim naslagama treseta (močvare i tresetišta prekrivaju 19% površine Estonije). Obala Baltičkoga mora (duga 3794 [km]) dobro je razvedena, s mnogobrojnim zaljevima i otocima. Sjeverna je obala strma, s klifovima do 56 [m] visine. Zapadna je obala niska, a more ispred nje plitko i puno prudova.

Klima Estonije umjereno je kontinentalna. Na sjeveru zemlje zbog utjecaja Baltičkoga mora klima je blaža, a prema jugu i jugoistoku jačaju kontinentalni utjecaji. Srednja temperatura zraka kreće se u siječnju od –2,5°C na otocima do –7°C na jugoistoku zemlje, a u srpnju od 16,5°C do 17,5°C. Godišnje padne između 500 [mm] (na otocima) i 700 [mm] oborina (u unutrašnjosti). Najviše je oborina potkraj ljeta, a najmanje u proljeće.

Estonija ima dobro razvijenu riječnu mrežu (0,2 [km/km²]). Glavne su rijeke Võhandu (162 [km], kroz jezero Tamula), Pärnu (144 [km]), Põltsamaa (135 [km]), Keila (115 [km]), Kasari (112 [km]), Pirita (105 [km]), Emajõgi (101 [km]). Otječu u Baltičko more ili u jezera u unutrašnjosti. Mnogobrojna jezera (oko 1400), koja prekrivaju 4,2% površine zemlje, pretežno su glacijalnog podrijetla. Najveća su Čudsko jezero (estonski Peipsi; 3555 [km²] s ruskim dijelom, u Estoniji 1529 [km²]) i Võrtsjärv (271 [km²]), a od umjetnih Narva (191 [km²], u Estoniji 38 [km²]). Mnoga su jezera eutrofna (tresetišta). Šume prekrivaju 45% površine zemlje; prevladavaju četinjače, bor i smreka. U močvarnim područjima rastu breza, joha, jasen i dr.

Divlji konji, Park prirode Pape, Republika Latvija
Fotografija © Thomas Andy Branson

UVODNA RIJEČ

Krenite s nama na pažljivo osmišljeno putovanje kroz tri baltičke zemlje – Litvu, Latviju i Estoniju – gdje se povijest, kultura i priroda stapaju u nezaboravno iskustvo. Tijekom 15 dana proći ćemo slikovite gradove, srednjovjekovne dvorce, etnografske muzeje i zadivljujuće prirodne krajolike – od mirnih jezera i pješčanih sprudova do stoljetnih šuma i obala Baltičkog mora.

Naše putovanje započinje u Vilniusu, baroknom srcu Litve, a nastavlja se u Trakaiju, gdje bajkoviti dvorac stoji usred jezera. Potom stižemo u Kaunas, kulturno središte na ušću rijeka, i otkrivamo tradicionalni život u Etnografskom muzeju Rumšiškės. Obalu dotičemo u Klaipėdi, lučkom gradu u čijoj blizini se prostire čudesna Kurska kosa, pješčani poluotok koji Litva dijeli s Rusijom i koji oduzima dah svojom tišinom i krajolicima.

U Latviji posjećujemo Park prirode Pape, utočište divljih konja i močvarne tišine, te Liepāju, grad glazbe poznat po svojoj burnoj prošlosti. Slijedi Nacionalni park Ķemeri, prepun drvenih šetnica, termalnih izvora i skrivenih močvara, nakon čega dolazimo u Rīgu, glavnu latvijsku prijestolnicu, bogatu art nouveau arhitekturom i živom atmosferom.

Put nas zatim vodi u Siguldu i dvorac Turaida, kroz dolinu rijeke Gauje, a zatim u Tartu, estonski sveučilišni grad znanja i ideja. U Nacionalnom muzeju Estonije upoznat ćemo se s identitetom ovog sjevernog naroda prije nego što stignemo u veličanstveni Tallinn, jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova Europe.

Iz Tallinna ćemo krenuti na jednodnevni izlet na čarobni otok Saaremaa, poznat po dvorcu Kuressaare i netaknutoj prirodi, a posljednji izlet vodi nas u Nacionalni park Lahemaa, gdje guste šume, stare ladanjske kuće i tiha obala tvore savršeni kraj baltičke priče.

Ovo nije samo putovanje kroz prostor – ovo je putovanje kroz vrijeme, identitet i dušu Baltika. Pridružite nam se!

Thomas Andy Branson © Aberdeen

Sva prava pridržana.

PROGRAM PUTOVANJA

Dan 1
Putovanje iz Zagreba do Litve[1] s dolaskom u grad Vilnius, transfer do smještaja u centru Vilniusa i ostatak dana je slobodan radi odmora (Litva) (smještaj u Vilniusu)

Dan 2
Cjelodnevni obilazak grada Vilniusa (Litva) (smještaj u Vilniusu)

Dan 3
Road-trip na relaciji Vilnius-Trakai-Kaunas uz obilazak srednjovjekovnog grada i dvorca Trakai te Brda anđela, otvorenog parka skulptura posvećenog anđelima i duhovnim vrijednostima, i u nastavku dana obilazak grada Kaunasa (Litva) (smještaj u Kaunasu)

Dan 4
Obilazak Etnografskog muzeja Litve na otvorenom u mjestu Rumšiškės nedaleko Kaunasa, potom obilazak grada Kaunasa i ostatak dana je slobodan radi odmora (Litva) (smještaj u Kaunasu)

Dan 5
Road-trip na relaciji Kaunas-Klaipėda i u nastavku dana obilazak grada Klaipėde (Litva) (smještaj u Klaipėdi)

Dan 6
Cjelodnevni obilazak Kurske kose, dugog pješčanog poluotoka koji dijeli Litva s Rusijom, uključujući obilazak Litavskog muzeja mora (Litva) (smještaj u Klaipėdi)

Dan 7
Road-trip na relaciji Klaipėda-Park prirode Pape-Liepāja uz obilazak Parka prirode Pape i u nastavku dana obilazak grada Liepāje (Latvija) (smještaj u Liepāji)

Dan 8
U jutarnjim satima obilazak grada Liepāje, u nastavku dana road-trip na relaciji Liepāja-Nacionalni park Ķemeri-Rīga uz obilazak Nacionalnog parka Ķemeri i ostatak dana je slobodan radi odmora (Latvija) (smještaj u Rīgi)

Dan 9

Cjelodnevni obilazak grada Rīge, uključujući Etnografski muzej Latvije na otvorenom (Latvija) (smještaj u Rīgi)

Dan 10
Road-trip na relaciji Rīga-Sigulda-Tartu uz obilazak grada Sigulde i srednjovjekovnog dvorca Turaida i ostatak dana je slobodan radi odmora (Estonija) (smještaj u Tartuu)

Dan 11
Obilazak grada Tartu, uključujući obilazak Estonskog nacionalnog muzeja i u nastavku dana road-trip na relaciji Tartu-Tallinn (Estonija) (smještaj u Tallinnu)

Dan 12
Cjelodnevni obilazak grada Tallinna (Estonija) (smještaj u Tallinnu)

Dan 13
Cjelodnevni obilazak otoka Saaremaa, uključujući srednjovjekovni dvorac Kuressaare (Estonija) (smještaj u Tallinnu)

Dan 14
Poludnevni obilazak Nacionalnog parka Lahemaa i ostatak dana je slobodan radi odmora (Estonija) (smještaj u Tallinnu)

Dan 15
Transfer do zračne luke i potom putovanje iz Estonije do Zagreba[2][3]

Motiv iz Nacionalnog parka Ķemeri, Republika Latvija
Fotografija © Thomas Andy Branson

CIJENA I OPĆI UVJETI ORGANIZACIJE PUTOVANJA

Cijena putovanja iznosi EUR 2,999 PP. Iskazana cijena putovanja[4] uključuje sljedeće troškove putovanja: povratne avionske karte na međunarodnim letovima, smještaj na bazi doručka, vodu, pristojbe za kulturno-povijesne znamenitosti i nacionalne parkove navedene u programu putovanja, naknade za lokalne vodiče i nosače, naknade za lokalne transfere, naknade za vozila i/ili terence i gorivo te naknadu za vodiča hrvatskog govornog područja[5].

Iskazana cijena putovanja ne uključuje sljedeće troškove putovanja: policu osnovnog putnog osiguranja i policu osiguranja u slučaju otkaza putovanja, lijekove i cjepiva, ručak i večeru (tijekom cijelog putovanja osiguravamo logistiku i rezervacije restorana za ručak i večeru), konzumaciju bezalkoholnih i alkoholnih pića, osobnu opremu, druge osobne troškove te napojnice.

Tijekom cijelog putovanja smještaj organiziramo u iznimno kvalitetnim hotelima na bazi 4*, većinom u tradicionalnom baltičkom stilu, sa vlastitim sanitarnim čvorovima i na bazi 2-krevetne sobe uz mogućnost nadoplate za 1-krevetnu sobu.

Opće uvjete organizacije putovanja za državljane Republike Hrvatske koji putuju s polaskom iz međunarodnih zračnih luka u Europskoj uniji možete preuzeti ovdje (.pdf).

Srednjovjekovni dvorac Turaida, Sigulda, Republika Latvija (iz zraka)
Fotografija © Thomas Andy Branson

[1] Zagreb (Hrvatska)-Varšava (Poljska), Varšava (Poljska)-Vilnius Airport (Vilnius Čiurlionis International Airport, Litva, VNO). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu početka putovanja.

[2] Tallinn Airport (Lennart Meri Tallinn Airport, Estonia, TLL)-Varšava (Poljska), Varšava (Poljska)-Zagreb (Hrvatska). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu povratka s putovanja.

[3] Putnici su u mogućnosti produžiti svoj boravak za 1 dan kako bi, u našoj organizaciji, posjetili Helsinki, glavni grad Finske. Interes za ovu aktivnost potrebno je naglasiti prije rezervacije putovanja. Trošak doplate za ovu aktivnost obračunat ćemo prilikom rezervacije putovanja.

[4] Depozit iznosi EUR 1,499 PP, dok je preostali iznos potrebno platiti 30 dana prije planiranog datuma putovanja. Uz bankarski prijenos, prihvaćamo i sve kreditne i debitne kartice.

[5] Vodič dolazi na destinaciju 24h prije putnika i s putnicima je u pratnji od njihovog dolaska na Vilnius Čiurlionis International Airport (Litva) do njihovog polaska natrag s Lennart Meri Tallinn Airport (Estonija).

Hotel "Stari Mlin", Klaipėda, Republika Litva
Fotografija © Thomas Andy Branson

Odredi datum putovanja koji ti odgovara i kontaktiraj nas: