Narodna Republika Kina

| Program:

Putovima careva, trgovačkih karavana i filozofskih misli

| Trajanje putovanja:

14 ili više dana

| Jezici:

hrvatski i engleski uz simultano prevođenje

| Period putovanja:

od 4. do 5. i od 9. do 10. mjeseca svake godine

| Minimalan broj putnika u grupi:

4
| Maksimalan broj putnika u grupi:

| Cover:

Motiv iz Konfucijevog hrama, Peking, Narodna Republika Kina

| Fotografija:

Narodna Republika Kina je država u istočnoj i srednjoj Aziji, po površini treća na svijetu; obuhvaća 9.616.400 [km²] (od toga 270.000 [km²] unutrašnje vode i jezera). Pruža se od Tihog oceana na istoku do Pamira na zapadu (oko 5.000 [km]) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4.200 [km]). Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3.645 [km]) i Mongolijom (4.677 [km]), na sjeveroistoku sa Sjevernom Korejom (1.416 [km]), na jugu s Vijetnamom (1.281 [km]), Laosom (423 [km]), Mjanmarom (Burmom; 2.185 [km]), Butanom (470 [km]), Nepalom (1.236 [km]) i Indijom (3.380 [km]), a na zapadu s Pakistanom (523 [km]), Afganistanom (76 [km]), Tadžikistanom (414 [km]), Kirgistanom (858 [km]) i Kazahstanom (1.533 [km]). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bohai i Korejskim zaljevom, Istočnokinesko i Južnokinesko more; ukupna je duljina obale kopnene Kine 18.000 [km].

Glavne reljefne cjeline Kine čine Tibetska visoravan s mlađim nabranim gorjem u zapadnom i jugozapadnome dijelu Kine, velike planinske zavale i ravnjaci na sjeveru i sjeverozapadu, te pretežno nizinsko područje, mjestimično s pobrđima, na istoku i jugoistoku. Na planine otpada 33% (čak 26% površine više je od 3.000 [m]), na visoke ravnjake (visočja, platoi) 26%, zavale i bazene 19%, nizine 12% i na pobrđa 10% površine Kine.

Tibetska visoravan (površina oko 2,5 milijuna [km²]) mlađega je postanka, nastala izdizanjem terena zbog kolizije (sudara) Indijsko-australske tektonske ploče s Euroazijskom. S prosječnom visinom većom od 4.000 [m] Tibetska visoravan najviša je visoravan (ravnjak) na Zemlji (zapadni, viši dio, ima prosječnu visinu čak 5.000 [m]). Sastoji se od planinskih hrptova, građenih od granita i drugih magmatskih stijena te vapnenca, koji se pružaju od zapada prema istoku u duljini od približno 2.600 [km]; međusobno su odvojeni prostranim zavalama. Sa sjevera je visoravan omeđena 2.500 [km] dugim planinskim lancem Kunlun (najviši je vrh Liushi ili Kunlun Goddess, 7.167 [m]), sa sjeveroistoka gorjem Qilian (5.827 [m]), s juga oko 2.500 [km] dugim mlađim nabranim visokoplaninskim sustavom Himalaje (Mount Everest, 8.848 [m], najviši je vrh na Zemlji), a na istoku strmim, teško prohodnim gorjima (A’nyemaqen ili Amne Machin, Hengduan i dr.), raščlanjenima dubokim riječnim dolinama (gornji tok Brahmaputre, Mekonga, Yangtzea) koja poprimaju meridijalni smjer pružanja (pretežno u zapadnome Sichuanu i Yunnanu).

Zbog izdizanja Tibetske visoravni nastao je niz golemih stepenica (mongolska, mandžurska i dr.) kojima se teren spušta prema sjeveru i istoku. Na sjeveru i sjeverozapadu nalazi se prostrana, izolirana Tarimska zavala, koja je nastala duž rasjeda u mlađem tercijaru i u kvartaru; ispunjena je pretežno naslagama šljunka, prapora, gline i pijeska. Najveći dio Tarimske zavale pješčana je pustinja Takla Makan; kroz sjeverni dio protječe rijeka Tarim. Tarimska je zavala planinskim lancem Tien Shan odvojena od Džungarske zavale na sjeveru. Središnji i istočni dio Džungarske zavale pretežno je pješčana pustinja koja u rubnim dijelovima prelazi u slanu stepu sa slanim jezerima; sa zapada i sjeverozapada omeđena je planinskim lancima Tarbagatai, Džungarski Alatau i dr., a sa sjeveroistoka Mongolskim Altajem. Visoki gorski masivi Tien Shan (najviši je Vrh pobjede, kineski Tomur Feng, 7.439 [m], na granici s Kirgistanom), Džungarski Alatau (4.622 [m]) i Mongolski Altaj nabrani su u paleozoiku; građeni od kristaličnih i metamorfnih škriljevaca, poravnani su tijekom duge geološke prošlosti, i u tercijaru, odnosno na početku kvartara izdignuti. Tien Shan je za izdizanja u mlađem tercijaru rasjedima razlomljen u više planinskih lanaca. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se Turpanska (Turfanska) kotlina – depresija s najnižom točkom Kine u isušenom jezeru Ayding (154 [m] ispod razine mora), koja je ujedno među najnižim kopnenim točkama na Zemljinoj površini. Duž granice s Mongolijom (regija Unutrašnje Mongolije) proteže se prostrani Mongolski ravnjak, s polupustinjom Gobi. To je pretežno valovit kraj visine 1.000 do 2.000 [m], s malim isponima; južni je dio prava pustinja. Pustinje prekrivaju više od 2,6 milijuna [km²] (oko 27% površine Kine). Mongolski se ravnjak (ukupna duljina oko 2.000 [km]) prema istoku pruža do Velikoga Hingana (2.035 [m]), a prema jugoistoku prelazi u ravnjak (580.000 [km²]) s debelim nanosima prapora (vjetrom nanesena prašina), među najvećima u svijetu, koji se pruža do gorja Qilian (do 5.827 [m]) na jugozapadu i Taihang (do 2.882 [m]) na jugoistoku. Naslage su uglavnom debljine 15 do 150 [m], ali mjestimično i do 250 [m]. Praporni (lesni) ravnjak (visina pretežno 600 do 1.000 [m]) pretežno je ogoljen kraj s oskudnom vegetacijom, podložan eroziji; mjestimično je razvijena zemljoradnja uz natapanje. Između pustinje Gobi i prapornog ravnjaka pruža se pretežno pjeskovit ravnjak Ordos. Prema jugoistoku Tibetska se visoravan stepeničasto spušta preko strmoga gorja Hegduan te ravnjaka Yungui ili Yunnan-Guizhou i Sichuanskog (Sečuanskog) bazena. S najviših planinskih dijelova, koji su pod vječnim snijegom (Himalaja, Kunlun), spuštaju se golemi ledenjaci.

Treću veliku visinsku reljefnu stepenicu čini područje istočno od Velikog Hingana preko planina Taihang, Wushan i Xuefeng pa do obale rubnih mora Tihog oceana. U osnovi je sinijska masa (sinokorejska paraplatforma) građena od starih stijena, koje su se nabrale već u arhaiku; paleozojske naslage, koje leže na arhajskima, nisu naknadno nabrane. Sjeverni dio sinijske mase razlomljen je rasjedima pa su neki dijelovi spušteni i pokriveni mladim naplavinama. To je područje velikih plodnih nizina i pobrđa; od sjevera prema jugu, najveće su Mandžurska ravnica ili Sjeveroistočna (kineska) nizina (Songliao) u Mandžuriji, Velika ili Sjeverna kineska nizina u donjem toku Huang Hea te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku Yangtzea. Mandžurska ravnica (visina 100 do 200 [m]) pruža se na krajnjem sjeveroistoku Kine, između planina Malog Hingana na sjeveru, Velikog Hingana na sjeverozapadu i planinskog lanca Changbai na jugoistoku (duž granice sa Sjevernom Korejom) te zaljeva Bohai na jugu. Glavne su rijeke koje protječu ravnicom Sungari (kineski Songhua; pritok Amura), s pritokom Nen, i Liao (utječe u zaljev Bohai). Velika ili Sjeverna kineska nizina (obuhvaća oko 300.000 [km²]) sa sjevera je omeđena planinskim lancem Yan, sa zapada Taihang, s jugozapada Dabie, a na istoku izlazi na Žuto more i zaljev Bohai koje razdvaja poluotok Shandong (nekadašnji otok koji je nanosima rijeke Huang He spojen s kopnom; visok pretežno 500 do 800 [m], najviši vrh 1.133 [m]). Središnjim dijelom nizine protječe rijeka Huang He (Žuta rijeka). Nizina je ispunjena debelim nanosima rijeka (Huang He, Huai, Hai i dr.). Prema jugu ona prelazi u naplavnu nizinu donjega toka Yangtzea (Chiang Jiang) s deltom na području Shanghaija. Planinski lanac Qin ili Qinling (3.767 [m]), smjera pružanja istok–zapad, razdvaja gornje tokove Huang Hea i Yangtzea sa Sichuanskim bazenom (plodna zavala koja je gotovo sa svih strana omeđena strmim planinama). Na krajnjem jugoistoku pružaju se pobrđa ispresijecana riječnim dolinama i deltama od koji je najveća dolina rijeke Xi s deltom Zhu.

Obala je uglavnom niska; more je uz obalu plitko (dubina do 200 [m]), osim na jugu. Obala je pretežno stjenovita na jugu, a pješčana na sjeveru. Duž obale smješteno je oko 5.400 otoka i otočića, uglavnom nenaseljenih; od sedam većih otoka najveći je Hainan (34.000 [km²]) na jugu. Obala južno od Shanghaija znatno je razvedenija (zaljevi, otočići, atoli) od sjevernoga dijela. Kina je prisvojila i neka nenaseljena otočja (Paracel ili Xisha, Spratly ili Nansha) u Južnokineskom moru na koje pravo polažu i susjedne države. Od sredine XX. st. provode se znatne mjere proširenja kopna nasipavanjem niskog obalnog područja; prema procjeni, kopno je u odnosu na more povećano za 13.000 [km²]. U zaljevima Žutog mora na sjeveru (Bohai i Korejski zaljev) more se zimi zaleđuje.

Glavnina područja Kine leži u pojasu umjerene kontinentalne klime s četiri godišnja doba. Osim geografskoga položaja i reljefa, na klimu Kine velik utjecaj imaju i monsuni. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, zbog čega sjeverna područja imaju znatno hladniju i sušu zimu od južnih krajeva. Od ožujka do rujna pušu vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana, koji donose kišu, a temperaturne su razlike između sjevera i juga znatno manje. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana (ljetni monsun, tropski ciklon) duboko u unutrašnjost kopna, gotovo sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1.600 do više od 2.000 [mm] oborina; Guilin, 2.341 [mm]) sa srednjom temperaturom siječnja višom od 10°C, a srpnja od 28°C; u području južno od rijeke Huang He prevladava suptropska klima sa suhom zimom, odnosno sinijska (kineska) klima sa suhom zimom i vrućim ljetom, između rijeka Yangtze i Xi umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom, a na krajnjem jugoistoku područja su monsunske i savanske klime. Sjeverni dio Kine ima pak hladnu (srednja temperatura siječnja niža od –10°C) i suhu kontinentalnu klimu (odnosno suhu snježnošumsku klimu s vrućim ili toplim, a na krajnjem sjeveru Mandžurije sa svježim ljetom). U zapadnome kontinentalnom dijelu Kine zime su na visokim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama (Tarimska i Gobi) i kotlinama (Turpanska, do 49,6°C) temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Ta područja imaju hladnu stepsku i hladnu pustinjsku klimu, dok Tibetsku visoravan odlikuje klima tundre. U sjevernome dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1.000 [mm] (Peking 626 [mm], Unutrašnja Mongolija 150 do 200 [mm]). Suša je u sjevernoj Kini vrlo česta. Najmanje oborina (manje od 100 [mm]) dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale, Turpanske kotline i Gobija. Za izmjene monsuna (kasno ljeti ili ujesen) tropski cikloni (tajfuni) često pustoše jugoistočno primorje Kine.

Kina ima više od 1.500 rijeka s porječjima većima od 1000 [km²]. Glavnina najvećih rijeka (Yangtze, Huang He, Xi) ima izvorište u području Tibetske visoravni, a pretežno pripadaju slijevu Tihog oceana. Južni se dio Tibetske visoravni preko Inda, Brahmaputre (izvorišni tok Tsangpo ili Yarlung Zanbo), Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u Indijski ocean, a Irtiš (Ertix) koji teče sjeverozapadnim dijelom Kine (Xinjiang) otječe u Sjeverno ledeno more (Arktički ocean). Golema riječna mreža Kine pripada porječju Yangtzea (18,7% površine; s približno 6.300 [km] duljine Yangtze je treća rijeka na svijetu), Huang Hea (7,9%; po duljini, 5.464 [km], druga u Kini), Amura (Heilong Jiang; glavni kineski pritok Sungari/Songhua), Liaoa i dr. Čak 35,3% površine Kine otpada na endoreična područja; u suhim, izoliranim zavalama kontinentalnoga dijela Kine rijeke se ulijevaju u jezera ili slane močvare, koji su bez otjecanja ili se gube u pijesku (rijeka Tarim, duga 2.179 [km], najdulji je endoreični vodotok). U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad; u donjem toku obiluju rastrošenim materijalom, koji se taloži u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, od kojih se jedan dio taloži i u koritu rijeke, riječna se korita povisuju, pa se rijeke često izlijevaju i tako nastaju goleme poplave, a često i mijenjaju smjer otjecanja ili ušća. U sjevernome dijelu Kine riječna je mreža dobro razvijena, ali se rijeke zimi zaleđuju (u Mandžuriji tri do pet mjeseci). Glavna je rijeka južne Kine Xi (Si), koja se razgranatom deltom Zhu Jiang (Biserna rijeka) ulijeva u Južnokinesko more. Zbog velikog pada u gornjem toku, kineske rijeke imaju golem hidroenergetski potencijal. Plovne su uglavnom veće rijeke u južnom i središnjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He (povezuju unutrašnjost Kine s obalom), iako plovidba po Huang Heu ima manje značenje zbog kolebanja vodostaja i promjenljivosti toka. Plovni kanali, od kojih je najpoznatiji Veliki kanal, dug oko 1800 km (između Pekinga i Hangzhoua), služe i za natapanje. Mreža kanala omogućuje natapanje 69,2 milijuna [ha] (2020) poljoprivrednoga područja, po čemu je prva u svijetu. Najviše jezera ima oko donjega toka Yangtzea (Dongting, Poyang, Hongze, Tai, Hulun i dr.); u suhim zavalama u unutrašnjosti Kine mnogobrojna su slana jezera (Qinghai Hu, Nam Co ili Namtso, Siling i dr.).

Južna Kina pretežno je pod vlažnim suptropskim lovorastim šumama, srednja je pod bjelogoričnim, a sjeverna pod crnogoričnim šumama. Sichuanski se kraj odlikuje velikim brojem endemičnih vrsta, a Mandžurija endemičnim vrstama četinjača. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokoga planinskoga pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svijetu; šuma je jače razvijena na pristrancima koji su izloženi vlažnim vjetrovima. Zbog intenzivnog pošumljivanja (osobito nakon velikih poplava 1998.) na šumsko područje otpada 29,6% ukupne površine Kine (2019.; sredinom XX. st. svega 8,6%). Najveći su šumski kompleksi u Mandžuriji i na planinama Sichuana. U Kini raste više tisuća vrsta biljaka koje se iskorištavaju u medicinske svrhe. Suhe zavale u unutrašnjosti Kine i na sjeveru obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, osobito za poljoprivredu, vrlo je značajno područje prapornog ravnjaka oko srednjega toka rijeke Huang He (oko 580.000 [km²]), koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima prašine iz pustinjskih krajeva središnje Azije. Pod pašnjacima je 27,5%, pod oranicama 13,3% (pretežno u istočnome dijelu), a pod močvarama 2,4% površine Kine (2019).

Motiv iz Konfucijevog hrama, Peking, Narodna Republika Kina
Fotografija © Thomas Andy Branson

UVODNA RIJEČ

Krenite s nama na putovanje kroz Kinu – zemlju veličanstvenih krajolika, drevne civilizacije i fascinantne raznolikosti gdje stoljeća povijesti susreću suvremenost, a tradicija se isprepliće s inovacijom. Ovo putovanje vodi vas od užurbanih gradskih središta Pekinga i Xi’ana, preko očaravajućih planinskih krajolika i pitomih povijesnih sela, do svetišta i kulturnih čuda koja nadahnjuju generacije.

Naše putovanje započinje u Pekingu, glavnom gradu koji pulsira životom, poviješću i carskom veličinom. Lutajući njegovim širokim trgovima i kroz monumentalne hramove, osjetit ćemo duh kineske civilizacije koji stoljećima oblikuje krajolike i ljude. Posjet Kineskom zidu, jednom od najvećih arhitektonskih pothvata na svijetu, donosi spektakularne poglede i osjećaj beskonačne povezanosti s prirodom i poviješću.

Putovanje nastavljamo upoznavajući kulturne dragulje Datonga – od Visećeg hrama do kompleksa špilja Yungang, gdje će vas veličina budističke arhitekture i umjetnosti ostaviti bez daha. U Pingyaou ćemo uroniti u svijet drevnih careva i trgovačkih puteva, učeći kinesku kaligrafiju i doživljavajući iznenađenja koja čuvaju duh prošlih stoljeća.

U Xi’anu, jednom od najvažnijih središta kineske civilizacije, posjetit ćemo Mauzolej prvog cara Qin Shi Huanga i njegovu slavnu Vojsku od terakote – svjedočanstvo besmrtnosti i grandioznosti drevne Kine.

Oni koji odaberu produljenu verziju putovanja, kultni Hram Shaolin u Zhengzhouu otkrit će im tradiciju, snagu i disciplinu kineskog kung fua, spoj duhovnosti i fizičke savršenosti koji nadahnjuje i fascinira.

Ovo je putovanje kroz zemlju koja oduzima dah na svakom koraku – od pogleda na beskrajne planinske krajolike do povijesnih ulica koje šaptom pričaju priče tisućljetne civilizacije. Kina nije samo destinacija – to je iskustvo koje vas mijenja, produbljuje vaša osjetila i otvara horizonte.

Pridružite nam se na ovom veličanstvenom putovanju kroz Kinu – zemlju carstava, svetih hramova i bezvremenske ljepote.

Thomas Andy Branson © Aberdeen

Sva prava pridržana.

PROGRAM PUTOVANJA - OPCIJA A - 14 DANA

(bez obilaska grada Zhengzhou i Hrama Shaolin)

Dan 1-2
Putovanje iz Zagreba do Pekinga[1], potom transfer do smještaja u Pekingu, glavnom gradu Kine, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Pekingu)

Dan 3
Cjelodnevni obilazak Pekinga (Konfucijev hram, Hram Lama, Hram Neba, Trg Tiananmen, Zabranjeni grad i Bubnjarska kula i dr.) (smještaj u Pekingu)

Dan 4
U jutarnjim satima obilazak Kineskog zida (dionica Mutianyu) i u nastavku dana obilazak najpoznatijih pekinških hutonga, uskih povijesnih uličica i dvorišnih kuća koje čine tkivo starog Pekinga (smještaj u Pekingu)

Dan 5
U jutarnjim satima obilazak Cuandixije, sela carevih potomaka osnovanog u doba dinastije Ming i nekoć važnog trgovačkog stajališta na starom putu između Pekinga i zapadne Kine i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Pekingu)

Dan 6
U jutarnjim satima transfer od grada Pekinga do grada Datonga i u nastavku dana obilazak grada Datonga (Konfucijev hram, gradske zidine i dr.), jednog od najvažnijih kulturnih i povijesnih središta sjeverne Kine (smještaj u Datongu)

Dan 7
U jutarnjim satima obilazak Visećeg hrama, jednog od najimpresivnijih arhitektonskih čuda svijeta i u nastavku dana obilazak kompleksa budističkih špilja Yungang, jednog od najvažnijih kulturnih nasljeđa Azije (smještaj u Datongu)

Dan 8
U jutarnjim satima transfer od grada Datonga do Pingyao, grada koji čuva jedno od najvažnijih kulturnih blaga Kine i u nastavku dana obilazak grada (Konfucijev hram, gradske zidine, Rishengchang i dr.) (smještaj u Pingyao)

Dan 9
U jutarnjim satima nastavak obilaska grada Pingyao s naglaskom na stjecanje vještina kineske kaligrafije i u nastavku dana program iznenađenja (smještaj u Pingyao)

Dan 10
U jutarnjim satima transfer od grada Pingyao do grada Xi’ana, jednog od najvažnijih središta kineske civilizacije, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Xi’anu)

Dan 11
Cjelodnevni obilazak grada Xi’ana (Velika pagoda divlje guske, Bubnjarska kula, gradske zidine, muslimanska četvrt, ulica povijesnih zanata i trgovina i dr.) i u večernjim satima sudjelovanje u scenskom spektaklu koji kroz kostime, glazbu i ples oživljava raskoš i kulturni sjaj dinastije Tang (smještaj u Xi’anu)

Dan 12
U jutarnjim satima obilazak Mauzoleja prvog kineskog cara Qin Shi Huanga i jednog od najfascinantnijih arheoloških otkrića svih vremena – Vojske od terakote i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Xi’anu)

Dan 13
U jutarnjim satima transfer od grada Xi’ana do grada Pekinga i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Pekingu)

Dan 14
Transfer do zračne luke u gradu Pekingu i potom putovanje iz Kine do Zagreba[2]

PROGRAM PUTOVANJA - OPCIJA B - 16 DANA

(s obilaskom grada Zhengzhou i Hrama Shaolin)

Dan 1-2
Putovanje iz Zagreba do Pekinga[1], potom transfer do smještaja u Pekingu, glavnom gradu Kine, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Pekingu)

Dan 3
Cjelodnevni obilazak Pekinga (Konfucijev hram, Hram Lama, Hram Neba, Trg Tiananmen, Zabranjeni grad i Bubnjarska kula i dr.) (smještaj u Pekingu)

Dan 4
U jutarnjim satima obilazak Kineskog zida (dionica Mutianyu) i u nastavku dana obilazak najpoznatijih pekinških hutonga, uskih povijesnih uličica i dvorišnih kuća koje čine tkivo starog Pekinga (smještaj u Pekingu)

Dan 5
U jutarnjim satima obilazak Cuandixije, sela carevih potomaka osnovanog u doba dinastije Ming i nekoć važnog trgovačkog stajališta na starom putu između Pekinga i zapadne Kine i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Pekingu)

Dan 6
U jutarnjim satima transfer od grada Pekinga do grada Datonga i u nastavku dana obilazak grada Datonga (Konfucijev hram, gradske zidine i dr.), jednog od najvažnijih kulturnih i povijesnih središta sjeverne Kine (smještaj u Datongu)

Dan 7
U jutarnjim satima obilazak Visećeg hrama, jednog od najimpresivnijih arhitektonskih čuda svijeta i u nastavku dana obilazak kompleksa budističkih špilja Yungang, jednog od najvažnijih kulturnih nasljeđa Azije (smještaj u Datongu)

Dan 8
U jutarnjim satima transfer od grada Datonga do Pingyao, grada koji čuva jedno od najvažnijih kulturnih blaga Kine i u nastavku dana obilazak grada (Konfucijev hram, gradske zidine, Rishengchang i dr.) (smještaj u Pingyao)

Dan 9
U jutarnjim satima nastavak obilaska grada Pingyao s naglaskom na stjecanje vještina kineske kaligrafije i u nastavku dana program iznenađenja (smještaj u Pingyao)

Dan 10
U jutarnjim satima transfer od grada Pingyao do grada Xi’ana, jednog od najvažnijih središta kineske civilizacije, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Xi’anu)

Dan 11
Cjelodnevni obilazak grada Xi’ana (Velika pagoda divlje guske, Bubnjarska kula, gradske zidine, muslimanska četvrt, ulica povijesnih zanata i trgovina i dr.) i u večernjim satima sudjelovanje u scenskom spektaklu koji kroz kostime, glazbu i ples oživljava raskoš i kulturni sjaj dinastije Tang (smještaj u Xi’anu)

Dan 12
U jutarnjim satima obilazak Mauzoleja prvog kineskog cara Qin Shi Huanga i jednog od najfascinantnijih arheoloških otkrića svih vremena – Vojske od terakote i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Xi’anu)

Dan 13
U jutarnjim satima transfer od grada Xi’ana do Zhengzhou, grada koji uspješno spaja kulturno nasljeđe i moderan razvoj i ostatak dana je slobodan za samostalno istraživanje grada (smještaj u Zhengzhou)

Dan 14
Cjelodnevni obilazak Hrama Shaolin, legendarnog budističkog samostana poznatog kao rodno mjesto kineskog kung fua, tradicionalne borilačke vještine koja razvija snagu, fleksibilnost i disciplinu tijela i uma (smještaj u Zhengzhou)

Dan 15
U jutarnjim satima transfer od grada Zhengzhou do grada Pekinga i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Pekingu)

Dan 16
Transfer do zračne luke u gradu Pekingu i potom putovanje iz Kine do Zagreba[2]

Kineski zid, dionica Mutianyu, Peking, Narodna Republika Kina
Fotografija © Thomas Andy Branson

CIJENA I OPĆI UVJETI ORGANIZACIJE PUTOVANJA

Cijena putovanja iznosi EUR 2,499 PP za program putovanja koji ne uključuje obilazak grada Zhengzhou i Hrama Shaolin odnosno EUR 2,999 PP za program putovanja koji uključuje obilazak grada Zhengzhou i Hrama Shaolin.

Iskazana cijena putovanja[3] uključuje sljedeće troškove putovanja: povratne avionske karte na međunarodnim letovima, smještaj na bazi doručka, vodu, pristojbe za kulturno-povijesne znamenitosti i nacionalne parkove navedene u programu putovanja, naknade za lokalne vodiče i nosače, naknade za lokalne transfere, naknade za vozila i/ili terence i gorivo te naknadu za vodiča hrvatskog govornog područja[4].

Iskazana cijena putovanja ne uključuje sljedeće troškove putovanja: policu osnovnog putnog osiguranja i policu osiguranja u slučaju otkaza putovanja, lijekove i cjepiva, ručak i večeru (tijekom cijelog putovanja osiguravamo logistiku i rezervacije restorana za ručak i večeru), konzumaciju bezalkoholnih i alkoholnih pića, osobnu opremu, druge osobne troškove te napojnice.

Tijekom cijelog putovanja smještaj organiziramo u manjim, iznimno kvalitetnim hotelima na bazi 4* i 5* smještenim u hutonzima u povijesnoj jezgri gradova iz programa putovanja, u tradicionalnom kineskom stilu, sa vlastitim sanitarnim čvorovima i na bazi 2-krevetne sobe uz mogućnost nadoplate za 1-krevetnu sobu.

Opće uvjete organizacije putovanja za državljane Republike Hrvatske koji putuju s polaskom iz međunarodnih zračnih luka u Europskoj uniji možete preuzeti ovdje (.pdf).

Vojnik od terakote, Mauzolej prvog kineskog cara Qin Shi Huanga, Shaanxi, Narodna Republika Kina
Fotografija © Thomas Andy Branson

[1] Zagreb (Hrvatska)-Frankfurt (Njemačka), Frankfurt (Njemačka)-Beijing Capital International Airport (Peking, PEK). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu početka putovanja.

[2] Beijing Capital International Airport (Peking, PEK)-Frankfurt (Njemačka), Frankfurt (Njemačka)-Zagreb (Hrvatska). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu povratka s putovanja.

[3] Depozit iznosi EUR 1,499 PP, dok je preostali iznos potrebno platiti 30 dana prije planiranog datuma putovanja. Uz bankarski prijenos, prihvaćamo i sve kreditne i debitne kartice.

[4] Vodič dolazi na destinaciju 24-48h prije putnika i s putnicima je u pratnji od njihovog dolaska na Beijing Capital International Airport (Kina) do njihovog polaska natrag s iste zračne luke.