| Program:

Putovima duhovne ravnoteže

THROUGH THE LENS®

| Trajanje putovanja:

10 ili više dana

| Jezici:

hrvatski i engleski uz simultano prevođenje

| Period putovanja:

od 4. do 10. mjeseca svake godine

| Minimalan broj putnika u grupi:

4
| Maksimalan broj putnika u grupi:

7

| Cover:

Tropska kišna šuma, Bali, Republika Indonezija, Azija

Republika Indonezija je država u jugoistočnoj Aziji; 1.910.931 [km²]. Obuhvaća veći dio Malajskog arhipelaga: Velike i Male Sundske, Molučke i mnogobrojne manje otoke (ukupno 17.504 otoka i otočića, od kojih je oko 6.000 naseljenih). Indoneziji pripada i zapadni dio otoka Nove Gvineje (pokrajine Papua i Papua Barat). Pet najvećih otoka, Sumatra (indonezijski Sumatera), južni i istočni Borneo (Kalimantan), Java (Jawa), Celebes (Sulawesi) i zapadni dio Nove Gvineje, zauzima oko 9/10 ukupne površine. Kopnene granice ima s Malezijom (1.782 [km]), Papuom Novom Gvinejom (820 [km]) i Istočnim Timorom (253 [km]).

Indonezijski otočni niz proteže se na dodiru Tihoga i Indijskog oceana u duljini od 5.100 [km] (od Sumatre na zapadu do Nove Gvineje na istoku). Osnova indonezijskog otočja, građena pretežno od starih (u otočnim lukovima prekambrijskih) metamorfnih stijena, mjestimično je prekrivena mlađim (mezozojskim, tercijarnim i kvartarnim) sedimentima i vulkanskom lavom. Reljef Indonezije nastao je nabiranjem gorja u tercijaru i vulkanskom djelatnošću, koja traje i danas (vulkan Semeru na Javi, 3.676 [m]; Kerinci ili Kerintji na Sumatri, 3.805 [m]). Naime, položaj indonezijskog otočnoga luka uz rub euroazijske tektonske ploče (uz jarak Sunda), u području subdukcije, na dodiru s indijskom i filipinskom pločom, ima za posljedicu tektonsku nestabilnost koja se očituje u jakoj vulkanskoj aktivnosti (osim na Borneu) i čestim potresima. Od približno 400 vulkana, među kojima je stotinjak aktivnih, najpoznatiji je vulkan Krakatau. Snažnim erozijskim procesima gorja su snižena, a udoline ispunjene plodnim riječnim nanosima. Planinski se lanci pružaju u tri otočna luka. U zapadni luk idu otoci na zapadnoj strani Sumatre, srednji se luk pruža od Sumatre i Jave do otoka Floresa, a istočni se luk od otoka Bangke i Belitunga preko Bornea nastavlja do Tajvana. Zapadni dio Nove Gvineje sastoji se uglavnom od mlađega nabranoga gorja s vrhom Jaya (prije Carstensz, 5.030 [m], najviši vrh Indonezije, pod vječnim snijegom) i od prostrane naplavne ravni. Otoci Java, Sumatra i Borneo nalaze se na azijskom kontinentalnom šelfu Sunda, s dubinom mora do 200 [m], a Nova Gvineja, sjeverni Moluci i Aru na australskom šelfu (Sahul). Većina molučkih otoka, Celebes i Mali Sundski otoci nalaze se između njih, okruženi znatno dubljim morem (5.000 [m]). Među obližnjim dubokomorskim tektonskim jarcima najpoznatiji je Javanski ili Sundski (7.450 [m]).

Na klimu Indonezije utječe njezin otočni položaj i monsuni. Indonezija se nalazi u ekvatorskom području, između Indijskoga i Tihog oceana i između azijskoga i australskoga kopna. Klima je izrazito ekvatorska s visokim temperaturama (25 do 27°C) cijele godine i obiljem oborina sa stalno visokom relativnom vlagom (prosječno 85 do 90%). Najveći dio otočja prima više od 2.000 [mm] kiše godišnje (najviše od prosinca do ožujka), iako su razlike u godišnjoj količini oborina mjestimično vrlo velike (zavale u unutrašnjosti oko 500 [mm], planinska područja više od 3.000 [mm]). Zbog izloženosti suhomu jugoistočnom monsunu, istočni dio Jave i Mali Sundski otoci imaju zimi (svibanj–kolovoz) razmjerno suhu klimu. Jugozapadni monsun donosi obilje oborina južnoj obali Sumatre i Jave od studenoga do ožujka.

Razmjerno gusta mreža trajnih vodenih tokova razvijena je na svim velikim otocima: Kapuas, Barito, Rajang na Borneu, Batang Hari, Indragiri, Kampar, Musi na Sumatri, Memberamo i Digul (Digoel) u zapadnom dijelu Nove Gvineje. Na Javi se rijeke (Solo, Citarum, Brantas) koriste za natapanje polja. Šume pokrivaju 58,7% ukupne površine Indonezije. U nizinskome području i na planinskim padinama (do 1.500 [m]) prevladava vazdazelena tropska šuma, koja s visinom prelazi u vazdazelenu suptropsku šumu. U razmjerno sušoj jugoistočnoj Indoneziji (utjecaj zimskoga suhoga jugoistočnog monsuna) nalaze se listopadne tropske šume i savane. Niža područja zapadnoga dijela Nove Gvineje prekrivena su vlažnom tropskom šumom, iznad 2.500 [m] kserofitnom šumom. Tropske šume obiluju biljnim vrstama (poznati tropski botanički vrt u Bogoru na Javi).

#

Bali, otok između Jave i Lomboka, pripada zapadnom dijelu Malih Sundskih otoka. Površine 5.637 [km²] i s više od 4,2 milijuna stanovnika, jedan je od najgušće naseljenih otoka Indonezije. Stanovništvo čine većinom Balinežani, pretežito hinduisti. Reljef je raznolik: središnji i sjeverni dio obilježeni su planinskim lancem s aktivnim vulkanima, među kojima se ističe Agung (3.142 m), dok se prema jugu krajolik postupno spušta u niže i plodnije ravnice. Poljoprivreda ima važnu ulogu (riža, kukuruz, kava, tropsko voće), uz stočarstvo i ribarstvo, a tradicionalni obrti i dalje su prisutni u svakodnevnom životu. Bali je jedno od najvažnijih turističkih odredišta jugoistočne Azije. Obala je raznolika – pješčane plaže prevladavaju na jugu, dok su na sjeveru i zapadu česte tamnije, vulkanske obale. Sustav navodnjavanja rižinih polja (subak) uvršten je 2012. godine na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao kulturni krajolik.

Nusa Penida, otok jugoistočno od Balija, dio je iste administrativne regije i od glavnog otoka odvojen je Badunškim tjesnacem. Površine oko 200 [km²] i s približno 60 tisuća stanovnika, znatno je manji i rjeđe naseljen. Reljef je pretežito vapnenački, s naglašenim krškim oblicima i strmim obalnim liticama koje se naglo obrušavaju u ocean. Unutrašnjost je suša i slabije pogodna za intenzivnu poljoprivredu, pa prostor u većoj mjeri ostaje neobrađen. Za razliku od Balija, gdje je krajolik oblikovan dugotrajnim odnosom čovjeka i prostora, Nusa Penida zadržava izraženiju prirodnu dinamiku. Obala je razvedena, s izoliranim uvalama i strmim pristupima, dok podmorje obiluje morskim životom i čini jedan od glavnih razloga dolaska na otok. Stanovništvo je većinom balinežansko i hinduističko, a tradicionalni način života i dalje je prisutan, iako turizam postupno mijenja prostorne i društvene odnose.

Motivi svakodnevice i duhovnog života, Bali, Republika Indonezija

Fotografije © Thomas Andy Branson

UVODNA RIJEČ

Krenite s nama na putovanje kroz prostor u kojem se svakodnevica ne odvija slučajno, nego proizlazi iz odnosa koji povezuje duhovni svijet, ljude i prirodu. Bali, otok na kojem ravnoteža nije apstraktan pojam, nego sustav koji oblikuje način života, otvara se kroz slojeve koji se ne otkrivaju odjednom, nego postupno – u ritmu dana, u ponavljanju rituala i u načinu na koji prostor funkcionira.

Naše putovanje započinje u središnjem dijelu otoka, u području Ubuda, gdje se susreću hramovi, rižina polja i svakodnevni život koji prožima cijeli otok. Kroz obilazak ključnih lokaliteta – od Tirta Empula i Gunung Kawija do Goa Gajaha i rižinih terasa u Tegallalangu – prostor se postupno strukturira, otkrivajući način na koji se duhovnost ne odvaja od svakodnevice.

U nastavku putovanja, kroz iskustva koja uključuju sudjelovanje u pripremi hrane i izradi ponuda (canang sari), kao i kroz praćenje ritualne izvedbe Kecak, odnos među ljudima i unutar zajednice postaje vidljiv u svakodnevnim praksama. Ubud se pritom ne nameće kao izdvojeno mjesto, nego kao prostor u kojem se različiti slojevi života – duhovni, društveni i praktični – preklapaju i funkcioniraju kao cjelina.

Kretanjem kroz prirodu ispunjenu slapovima, vulkanski krajolik Baturova područja i planinski sjever otoka, odnos između prirode i čovjeka postaje vidljiv u konkretnim oblicima – u vodi, u reljefu i u načinu na koji se prostor koristi. U tom kontekstu, hramovi poput Ulun Danu Bratan i Besakiha ne funkcioniraju kao izolirane točke, nego kao dijelovi šireg sustava koji povezuje prostor, zajednicu i svakodnevni život.

Na jugu otoka, prostor se mijenja – litice i ocean preuzimaju dominantnu ulogu, a hramovi poput Tanah Lota i Uluwatu redefiniraju odnos između kopna i horizonta. Ovdje ravnoteža više nije samo unutarnji princip, nego postaje vidljiva kroz kontrast elemenata koji oblikuju krajolik.

U završnom dijelu putovanja odlazimo na otok Nusa Penida, gdje se isti odnosi više ne uspostavljaju na isti način. Strme litice, otvoreni ocean i prostor koji ne pruža osjećaj sigurnosti stvaraju drugačiju dinamiku – onu u kojoj priroda preuzima dominantnu ulogu, a čovjek joj se prilagođava. Lokacije poput Kelingkinga i istočne obale otoka ne funkcioniraju kao klasični vidikovci, nego kao prostori u kojima se odnos između kopna i oceana doživljava neposredno.

Ovo putovanje ne vodi kroz niz nepovezanih lokacija, nego kroz sustav koji se postupno razotkriva. Ono što u početku djeluje kao skup pojedinačnih prizora s vremenom dobiva strukturu, a prostor počinje funkcionirati kao cjelina u kojoj svaki element ima svoju ulogu.

Program je osmišljen tako da pruža fleksibilnost: moguće je odabrati kraće varijante putovanja, prilagođavajući iskustvo vašim interesima i željenom ritmu putovanja. Za one koji žele više – opcija produljenog putovanja uključuje i posjet Singapuru i/ili Hong Kongu i/ili malezijskom Borneu.

Thomas Andy Branson © Aberdeen

Sva prava pridržana.

PROGRAM PUTOVANJA

Program smo osmislili modularno, što znači da putnici koji žele kraće putovanje (npr. 10 ili 12 dana) mogu odabrati one dijelove iz našeg programa koji ih najviše zanimaju. U slučaju kraćih programa putovanja savjetujemo da se putovanje u Indoneziju (Bali i Nusa Penida) kombinira s putovanjem u Singapur i/ili Hong Kong i/ili malezijski Borneo. Za konačnu verziju programa putovanja, molimo, obratite nam se putem sljedeće poveznice.

Dan 1–2
Putovanje iz Zagreba do Balija[1], te po dolasku na otok Bali transfer do smještaja u području Payangan, u neposrednoj blizini grada Ubuda, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Payanganu)

Dan 3
U jutarnjim satima obilazak hrama Tirta Empul, jednog od najvažnijih balinežanskih hramova posvećenih ritualu pročišćenja, potom obilazak kompleksa hramova Gunung Kawi, u nastavku dana obilazak hrama Goa Gajah te rižinih terasa u Tegallalangu (smještaj u Payanganu)

Dan 4
U jutarnjim satima obilazak slapa Tukad Cepung, smještenog unutar kanjona, potom obilazak slapa Kanto Lampo, u nastavku dana obilazak tradicionalne tržnice u Gianyaru i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Payanganu)

Dan 5
U jutarnjim satima obilazak vulkana Batur i područja Kintamani s pogledom na kratersko jezero Batur, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Payanganu)

Dan 6
U jutarnjim satima obilazak sela Penglipuran, jednog od najbolje očuvanih tradicionalnih sela na Baliju, potom obilazak hrama Besakih, najvećeg i najvažnijeg balinežanskog kompleksa hramova, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Payanganu)

Dan 7
Cjelodnevni obilazak sjevernog dijela Balija, uključujući obilazak hrama Ulun Danu Bratan na jezeru Bratan, planinskog područja Bedugul i slapa Sekumpul, jednog od najimpresivnijih slapova na otoku (smještaj u Payanganu)

Dan 8
U jutarnjim satima obilazak Svete šume majmuna u Ubudu, potom obilazak grada Ubuda, uključujući kraljevsku palaču, lokalnu tržnicu i hram Taman Saraswati, a u večernjim satima praćenje tradicionalne ritualne izvedbe Kecak (smještaj u Payanganu)

Dan 9
U jutarnjim satima obilazak plantaže kave i začina, u nastavku dana sudjelovanje u radionici pripreme tradicionalnih balinežanskih jela i izrade ponuda (canang sari), a u večernjim satima sudjelovanje u tradicionalnom balinežanskom wellness tretmanu (smještaj u Payanganu)

Dan 10
Cjelodnevni obilazak južnog dijela Balija, uključujući obilazak hrama Tanah Lot smještenog na stijeni uz ocean, potom obilazak hrama Uluwatu smještenog na litici iznad oceana i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Payanganu)

Dan 11
U kasnijim jutarnjim satima obilazak hrama Lempuyang, jednog od najvažnijih balinežanskih hramova smještenog na padinama planine Lempuyang, potom obilazak palače Tirta Gangga, nekadašnje kraljevske vodene palače, i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Payanganu)

Dan 12
U jutarnjim satima transfer do luke i potom plovidba do otoka Nusa Penida, po dolasku obilazak zapadnog dijela otoka, uključujući plažu Kelingking i prirodne formacije Broken Beach i Angel’s Billabong (smještaj na otoku Nusa Penida)

Dan 13
Cjelodnevni obilazak istočnog dijela otoka Nusa Penida, uključujući plažu Atuh i vidikovce na dramatičnu obalu otoka, potom povratak na otok Bali u poslijepodnevnim satima i transfer do smještaja (smještaj u Payanganu)

Dan 14–15
Jutarnji sati su slobodni radi odmora, a u nastavku dana transfer do zračne luke i potom putovanje iz Balija do Zagreba[2]

Motivi iz krajolika oblikovanog vodom i rižom, Bali, Republika Indonezija

Fotografije © Thomas Andy Branson

CIJENA I OPĆI UVJETI ORGANIZACIJE PUTOVANJA

Cijena putovanja iznosi od EUR 2,699 PP za gore navedeni program putovanja, odnosno, cijena putovanja varira u ovisnosti o odabranom programu i duljini trajanja putovanja i dostupna je na upit.

Iskazana cijena putovanja[3] uključuje sljedeće troškove putovanja: vizu, povratne avionske karte na međunarodnim letovima, smještaj na bazi doručka, vodu, pristojbe za kulturno-povijesne znamenitosti i nacionalne parkove navedene u programu putovanja, naknade za lokalne vodiče i nosače, naknade za lokalne transfere, naknade za vozila i/ili terence i gorivo te naknadu za vodiča hrvatskog govornog područja[4].

Iskazana cijena putovanja ne uključuje sljedeće troškove putovanja: policu osnovnog putnog osiguranja i policu osiguranja u slučaju otkaza putovanja, lijekove i cjepiva, ručak i večeru (tijekom cijelog putovanja osiguravamo logistiku i rezervacije restorana za ručak i večeru), konzumaciju bezalkoholnih i alkoholnih pića, osobnu opremu, druge osobne troškove te napojnice.

Tijekom cijelog putovanja smještaj organiziramo u iznimno kvalitetnim resortima na bazi 4*, većinom u tradicionalnom balinežanskom stilu, sa vlastitim sanitarnim čvorovima i na bazi 2-krevetne sobe uz mogućnost nadoplate za 1-krevetnu sobu.

Opće uvjete organizacije putovanja za državljane Republike Hrvatske koji putuju s polaskom iz međunarodnih zračnih luka u Europskoj uniji možete preuzeti ovdje (.pdf).

Motivi s otoka Nusa Penida, Republika Indonezija

Fotografije © Thomas Andy Branson

[1] Zagreb (Hrvatska)-Istanbul (Turska), Istanbul (Turska)-I Gusti Ngurah Rai International Airport (Indonezija, DPS). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu početka putovanja.

[2] I Gusti Ngurah Rai International Airport (Indonezija, DPS)-Istanbul (Turska), Istanbul (Turska)-Zagreb (Hrvatska). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu povratka s putovanja.

[3] Depozit iznosi EUR 1,299 PP, dok je preostali iznos potrebno platiti 30 dana prije planiranog datuma putovanja. Uz bankarski prijenos, prihvaćamo i sve kreditne i debitne kartice.

[5] Vodič dolazi na destinaciju 24-48h prije putnika i s putnicima je u pratnji od njihovog dolaska na I Gusti Ngurah Rai International Airport (Indonezija) do njihovog polaska natrag s iste zračne luke.

Odredi datum putovanja koji ti odgovara i kontaktiraj nas: